Svečanim otvorenjem arheološke zbirke Sv. Martin Ivinj počeo je ovogodišnji LJUK - Ljeto u knjižnici. Nalazi koji su tijekom arheoloških istraživanja pronađeni u Makirini odnosno na lokalitetu Sv. Martin u Ivinju sakupljeni su u Arheološku zbirku Sv. Martina koja je izložena u prizemlju palače Katurnarić (zgrada Općine Tisno).

 

Na području Ivinja istražen je arheološki lokalitet na kojem su pronađeni dokazi o naseljavanju još početkom 1. stoljeća nakon Krista. Mr. sc. Magda Zorić, dipl. arheologinja iz Šibenika vodila je arheološka istraživanja na tome lokalitetu. Ovaj projekt financirala je Općina Tisno, u suradnji s Magdom Zorić, koja je i osmislila postav zbirke, izradila informativne brošure. Ministarstvo kulture RH  Rješenjem iz 2012. utvrdilo da je arheološko nalazište s crkvom Sv. Martina u Ivinju zaštićeni spomenik kulture i upisan u Registar nepokretnih spomenika kulture i ima svojstvo kulturnog dobra.

Zaključilo se da je naseljavanje Ivinja počelo nedugo nakon uspostavljanja mira u Iliriku, točnije nakon 9. godine nove ere, odnosno nakon gušenja delmatsko-panonskog ustanka. Posljedično, car August osniva provinciju Dalmaciju. U to vrijeme, tj. početkom 1. stoljeća, u Ivinju je nepoznati doseljenik izgradio stambeno-gospodarski objekt koji je naknadnim izmjenama prerastao u prostranu vilu rusticu koja je imala i unutarnje dvorište. Vila je imala prostor za proizvodnju i skladištenje ulja, skladište za hranu, prostorije za smještaj radnika i ostale pomoćne prostorije. Dominus, odnosno vlasnik vile, živio je u zasebnim raskošno uređenim stambenim prostorijama koje su uključivale i kućne terme. O raskoši života u palači svjedoče i ostaci mozaika koji, između ostalih eksponata, predstavljaju stalni postav izložbe u Palači Katunarić (zgrada Općine Tisno). 

U 5. i 6. stoljeću, vila je u svojem zapadnom dijelu dobila i baziliku s krstionicom. U kasnijem srednjem vijeku, Hrvati su na prostoru nekadašnje vile izgradili crkvu koju su posvetili sv. Martinu. Sama je crkva sv. Martina najstariji kameni spomenik baštine Tisnoga - romanička crkva koja datira s kraja 11.  stoljeća. Crkva je sačuvana sve do danas i na dan Svetog Martina, 11. studenog, u crkvi se održava misa. U periodu od 12. stoljeća na dalje, uokolo crkve su se pokapali pokojnici sa svim nakitom kojeg su za života nosili. Od navedenoga nakita, ističu su brojne trojagodne naušnice koje su, uz preostalih više od 160 eksponata, također izložene u Palači Katunarić u Tisnom. Na tom lokalitetu pronađeni su eksponati koji datiraju iz 1. st. poslije Krista, a kako su iskapanja vršena na kompleksu rimske vile rustice, trobrodne bazilike iz sredine 5. st. i na tragovima srednjovjekovnih grobova, radi se o eksponatima nadgrobnih spomenika, kamenih sarkofaga, novčića, keramike, posuđa i metala iz različitih razdoblja.